Reljef

Općina Babina Greda smještena je u zapadnom dijelu Vukovarsko-srijemse županije uz rijeku Savu. Prosječna nadmorska visina područja iznosi 78 m. Nizine zauzimaju čitavu površinu Općine Babina Greda. Reljef hatara Babine Grede vezan je za konačno oblikovanje u diluviju i aluviju. Fina sitna prašina nasipala je močvare. Pored toga nastajale su i praporne stepenice relativno male visine zvane u Panonskoj nizini »grede«. One se kao i obično pružaju u srpastim ob1icima u pravcu istok-zapad. Akumulirani prapor odnosili su vodotoci svojim tokovima i smanjivali već nasute praporne površine. Tri kilometra sjeverno od Save pruža se od istoka prema zapadu praporna stepenica u srpastom-konveksnom obliku zvana »Beravačka greda«. Prosječna nadmorska joj je visina 87 m, a duljina 7,500 km. Ona je ujedno kičma naselja i razvodnica hatara. Od Beravačke grede prema sjeveru do granice hatara tj. šume Merolino smjenjuju se u reljefu grede sa barama. U selu se sjeverno od Beravačke grede prostiru bare: Čevatovo, Jelas i Jelaska-Mlaka. U polju prema sjeveru su bare: Dorovo, Klasno, Zmijno, Krusovica, Crna-Mlaka, Medveđa i Ceršina-Mala. (Mlaka je u ovim krajevima naziv za baru). Od Beravačke grede prema sjeveru nadmorska visina opada prelazeći u vodoplavno područje Bickog polja. Ove su bare, uglavnom isušene podizanjem nasipa na Savi, regulacijom i melioracijom Bickog polja. Isušena područja bara pretvaraju se u obradivo tlo. Tada nazivi bara kao hidronimi postaju toponimi tj. nazivi poteza.

     Jugozapadno od Beravačke grede zemljište je niže za jedan metar relativne visine. To nam dokazuju i toponimi u čijim je nazivima sadržan biljni pokrivač kao npr. Rit, Ritić te Velike livade. Isto zemljište je djelomično podvodno. Jugoistočno od Beravačke grede smjenjuju se više sa nižim zemljištem, no uglavnom prevladava više zemljišni prostor u narodu zvan »Blata«. Kada ima više zemlje nego vode, onda nastaju Blata. Takav je slučaj i ovdje. Kada nije bilo nasipa, Blata su se hranila za visokog vodostaja iz Save. Od kada je podignut nasip Blata se hrane podzemnim vodama Save, koja je u neposrednoj blizini. Jugoistočno od toga prostora bila je i bara »Bebrina«. Toponim poteza Jasinjice dokazuje da tu uspijeva jasen kojemu pogoduje podvodno zemljište. Isti je slučaj i na zapadnom dijelu hatara gdje je potez Jasinje na 84 m nadmorske visine. Istočni dio hatara ima zemljište u meandru zvanom »Laz«, također na 84 m nadmorske visine. Toponim Laz dokazuje da je tu prvobitno bila šuma, koja je vrlo davno iskrčena. Najistočniji dio hatara je potez »Lučica«, koji leži relativno više. Toponimom Lučica narod označava uzvišicu između nekih voda. Lučica leži

u meandru Istočne Berave, te je poluotok spojen s kopnom prema sjeveru.

Litološki sastav

Pripovršinski dijelovi područja Vukovarsko-srijemske županije izgrađeni su od kvartalnih taložina koje se dalje mogu razdvojiti na starije (pleistocenske) i mlađe (holocenske). Nastale su sedimentacijom u vodenim okolišima (jezera, močvare, rijeke, potoci) i na kopnu tijekom zadnjih nekoliko stotina tisuća godina pod snažnim utjecajem izmjena hladnih i suhih glacijalnih s toplim i vlažnim interglacijalnim razdobljima, te intenzivnih tektonskih pokreta. Općenito, prevladavaju nevezani do slabo vezani sitnozrnati klastiti. To su, idući od sitnijih, prema česticama i zrnima većih dimenzija, sljedeće osnovne frakcije (prema WENTWORTH-u): gline, čestice manje od 0,004 mm; prah (silt), čestice veličine od 0,004 do 0,063 mm; sitni pijesak, zrna i čestice veličine od 0,25 do 0,063 mm. Obično se ne nalaze kao “čiste” frakcije, već su izmiješani u međusobno različitim omjerima.

Pogodnost tala za obradu

Općina Babina Greda ima površinu od 79,42 km2, od čega najviše otpada na poljoprivredne i šumske površine. Zemljište je najveća vrijednost nekog prostora i zbog toga njegovo korištenje treba planirati racionalno. Na prostoru Općine Babina Greda prema pogodnosti za obradu izdvojene su tri skupine tla. Prva najpogodnija skupina obuhvaća osobito vrijedno obradivo tlo (2,35 km2) koje zauzima južni dio područja općine. To je tipični seniglejni černozen na praporu, eutrično smeđe tlo,
aluvijalno (fluvisol) tlo obranjeno od poplava. Karakterizira ih slaba osjetljivost prema kemijskim polutantima. Pod ukupnim poljoprivrednim zemljištem iskazane su pored obradivih i površine pod pašnjacima, ribnjacima, trsticima i barama. Poljoprivredno zemljište je osnovni prirodni resurs koji ima i poseban status i posebnu zaštitu.
Od ukupnih poljoprivrednih površina, obradive površine čine ve1iku većinu što jasno ukazuje na mogućnosti korištenja ovih površina za osnovnu namjenu – poljoprivrednu proizvodnju. Struktura poljoprivrednih površina prema kategorijama, ukazuje na velik udio oraničnih površina, što je u vezi s bonitetnom strukturom zemljišta. Prema bonitetnoj vrijednosti zemljišta određena je i njegova namjena za posebne poljoprivredne kulture. U skladu s takovom strukturom je i koncentracija zemljišta pogodnog za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju u sjeverozapadnom i jugoistočnom dijelu općinskog prostora. Najveći dio zemljišta nalazi se u kategoriji vrijednog poljoprivrednog zemljišta (I-V bonitetna klasa). U strukturi poljoprivrednog zemljišta također je bitna podjela na individualno i društveno vlasništvo. U okviru ove strukture poljoprivrednog zemljišta, prevladava individualno zemljište.

Šumske površine

Na području Općine Babine Grede u njenom sjevernom dijelu nalaze se šume gospodarske namijene. Šumsko zemljište i šumske površine su vrlo različite, a što je u vezi sa vlažnosti staništa. Tako se na ovom području izmjenjuju šume hrasta lužnjaka, graba, johe, topole i vrbe. Značajne šumske površine sa aspekta svog vegetacijskog i prirodnog značaja su zaštićene ili evidentirane kao značajni objekti zaštite prirode. Šumsko zemljište kao, uostalom i poljoprivredno zemljište predstavlja važan prirodni resurs iz čega proizlazi njegov poseban status i namjena. Šumsko zemljište samo u izuzetnim okolnostima može promijeniti svoju osnovnu namjenu. Prema namjeni šume su šume gospodarske namjene (11,96 km2) ili zaštitne šume (0,62 km2). Šumama gospodarske namjene gospodare šumarije na osnovu šumsko-gospodarskih osnova,
dok zaštitne šume imaju poseban režim zaštite i čije gospodarenje je propisano posebnim planom ili proizlazi iz Zakona o zaštiti prirode.

Hidrografija

Rijeka Sava teče južno od Babine Grede na udaljenosti od 2,4 km. Rijeka Bosna utječe u Savu kod Šamca. Zbog malog pada struja vode ne može odnositi toliko šljunka i pijeska ko1iko ga Bosna nanese, pa se suvišni riječni nanos taloži u koritu Save ispod ušća na slavonskoj obali. Od tih nanosa nastao je sprud, Šljunčara. Njega je za vrijeme Vojne granice koristila i Babina Greda za nasipavanje cesta, pločnika i vojnih vježbališta. Pijesak, mulj i sitniji šljunak odnosi Sava nizvodno. To je uz mehaničku snagu vode, pojačanu Bosnom i kemijskim sastavom zemljišta najjača komponenta u stvaranju velikih meandara Save između Šamca i Županje. Meandar »Burum« pruža se 4,5 km prema Babinoj Gredi do Dubočice. Tu je Sava konveksno izbočena prema slavonskoj obali, a zemljište je Buruma na bosanskoj strani. Slijedeći meandar zvan je »Brezovica«. Taj je zemljišni prostor na slavonskoj strani i pripada hataru Babine Grede. Poluotok Brezovica nije zaštićen nasipom, te je često plavljen za visokih vodostaja Save. Na zapadnoj strani poluotoka oko kote 78 m bilo je naselje. Znanstveno nije utvrđeno da li je ono. neolitsko, rimsko ili srednjovjekovno. Međutim postoje dokazi da je pripadalo utvrđenom gradu Kostromanu 1506. godine. Kroz Babinu Gredu pruža se vodotok Istočna Berava. Njena lijeva obala je u Babinoj Gredi ujedno i Beravačka greda, koja je prema Beravi dobila i naziv. Prema tome, hidronim daje podlogu nastajanju toponima. Istočna Berava je u sastavu porječja Bosuta i nema izvora. Ona se pruža od Babine Grede na zapad i sjever. Sjeverno od Gundinaca spaja se Sjeverna i Zapadna Berava. Sjeverna Berava se konačno spaja sa Biđom, a Zapadna sa Savom između Jaruga i Sikirevaca. Istočna Berava čini na kraju Beravačke grede meandar Laz. Prestankom povišenog zemljišta Beravačke grede i vodotocima koji su se nekada pružali od sjevera, odbijen je tok istočne Berave prema jugu čineći meandar Laz. Na njega se nastavlja meandar Lučica. Na stvaranje Lučice utjecao je vodotok Struga, koji je odbio Istočnu Beravu prema istoku. Struga je bila odlivni vodotok Save kod kote Struga 88 m, i početnog dijela poluotoka Brezovice. Ona se pružila od juga prema sjeveru. Ušće Struge u Istočnu Beravu jeste prošireno i zove se »Zaton«. Narodna predaja koja kola u Babinoj Gredi priča da su Rimljani u Zatonu vezivali svoje lađe. To ima neke veze, jer je dokazano da su Rimljani koristili za plovidbu Biđ, obje Berave i Bosut. Podizanjem nasipa na Savi postepeno nestaje Struge kao vodotoka. Gornji tok Struge prema Savi najviše je poravnan utjecajem čovjeka tj. komasacijama. Srednji i donji tok su danas (1970) vidljivi, ali samo kao kanal. Istočna Berava spaja se sa Vodotokom Biđ u šumi Banov dol i Orljak. Dio kanala Berava u k.o. Babina Greda, pritoka je također kanala Istočna Berava, a dio ovog kanala u k. o. Štitar ima pad prema Bosutu kod šume Zapadna Husara. Područje Općine Babina Greda nalazi se na slivnom području Biđ-Bosutskog polja koje je dio savske doline na lijevoj obali rijeke Save između Slavonskog Broda i Sremske Mitrovice u Vojvodini. Polje je sa juga omeđeno rijekom Savom, a sa sjevera obroncima Dilj gore i Fruške gore. Polje je dobilo naziv po glavnim recipijentima koji prolaze područjem: rijeci Bosut i vodotoku Biđu koji imaju izrazito mali pad.
Područje Biđ-Bosutskog polja u Republici Hrvatskoj prostire se na području Vukovarskosrijemske županije (1.791,64 km2), Osječko-baranjske županije (514,86 km2) i Brodskoposavske županije (554,21 km2).

Klima

U klimatskom pogledu prostor Općine Babina Greda ima osobine umjerenih klima kontinentalnog tipa. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 750-800 mm.
Ovo je prijelazno područje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu, gdje se osim utjecaja opće cirkulacije karakteristične za ove geografske širine, osjeća jak modifikatorski utjecaj niske Panonske ravnice i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. Čitave zime ovdje je prisutan hladan zrak, tako da ovdje dolazi do izražaja svježa umjereno kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata.
Padaline se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu. Često se javljaju godine s malim brojem dana sa snježnim pokrivačem i s malim količinama snijega. Mjesec s najmanje padalina je veljača.

Vjetrovi pušu tijekom cijele godine i ovo područje je blago vjetrovito. Najčešće puše sjeverozapadnjak, jugozapadnjak i sjevernjak. Zimi prevladava sjevernjak, a istočnjak je jači u proljetnim mjesecima.
Ovaj prostor u vegetacijskom pogledu pripada prijelaznom prostoru između vlažnijih i sušnih klimazonalnih vegetacijskih oblika. U okviru takvih klimazonalnih zajednica
specifične ekološke prilike su utjecale na razvoj i veliko rasprostranjene nizinskih šuma hrasta lužnjaka.