Istraži Babinu Gredu Arhiva | Općina Babina Greda

Knjižnica

Općina Babina Greda — Mon, 15 Mar 2021 12:22:39 +0000

Općinska narodna knjižnica Babina Greda

Kontakt informacije:

Adresa:

Vladimira Nazora 1 32276 Babina Greda

Radno vrijeme:

Pon – Pet: 7:00 - 15:00

knjiznica.bg@gmail.com

032 854 037

Općinska narodna knjižnica Babina Greda, osnovana je 2007. godine od strane Općine Babina Greda, nastavlja tradiciju čitaonica kao kulturno i informacijsko središte, ali i kao mjesto okupljanja. Jedna je od mlađih knjižnica na području Republike Hrvatske.

Knjižnica radi u adaptiranom prostoru, dijelu stare osnovne škole koji je prenamjenjen za potrebe narodne knjižnice. Prostor je opremljen suvremenom knjižničnom i ostalom opremom ukupne površine 343 m². U zgradi knjižnice, točnije u potkrovlju, nalazi se i višenamjenska dvorana s sedamdeset mjesta koja se koristi po potrebi za različite književne večeri, organiziranje tribina, predavanja i edukativnih radionica, sastanke i sl. Dvorana je opremljena projektorom, platnom i razglasom. U potkrovlju knjižnice nalaze se još tri prostorije: depo knjiga, igraonica i čajna kuhinja.

Knjižnica posjeduje moderno opremljene odjele: Odjel za odrasle, Čitaonicu dnevnog i periodičnog tiska, Odjel za djecu i mlade s igraonicom, Odjel audiovizualne i elektroničke građe. Iako je u tijeku intezivna nabava građe, prema standardima za narodne knjižnice broj knjižnične građe je još uvijek premalen.

Knjižnica svojim korisnicima nudi uslugu pristupa internetu putem šest računala koji je za članove knjižnice besplatan (do sat vremena), a za ostale korisnike se naplaćuje po pristupačnoj cijeni.

Objava Knjižnica pojavila se prvi puta na Općina Babina Greda.

DVD Babina Greda

babinagreda.hr — Wed, 02 Jun 2021 09:08:23 +0000

DVD Babina Greda

Kontakt informacije:

Adresa:

Radno vrijeme:

djivelic@gmail.com

098 799-334

U Spomenici DVD-a Babina Greda zapisano je da je i prije osnutka DVD-a Babina Greda 1923. godine, brigu o gasenju požara i sprečavanju istog vodila Općina Babina Greda i Vojna uprava u vrijeme Vojne kraine.

Od opreme Babina Greda je imala u općinskom skladištu: čaklje,drveni top,dvokolnu ručnu malu štrcaljku iz 1859.godine,četverokolnu ručnu štrcaljku s dvije prskalice iz 1870. koju je u vrijeme požara služilo 20 jakih mladi.

Na osnivačkoj skupštini Dobrovoljnog vatrogasnog društva Babina Greda a na prijedlog načelnika Općine Antuna Vukovića Davidova, 8. rujna 1923. osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Babina Greda.

DVD Babina Greda danas djeluje sa pet motornih vozila i sa preko dvadeset operativnih vatrogasaca. Sjedište DVD-a Babina Greda nalazi se u samom centru sela iza općine. Projekt obnavljanja nove zgrade DVD-a koštao je preko milijun i pol kuna.

U DVD-u Babina Greda u tijeku su pripreme za proslavu stogodišnjice od osnutka DVD-a Babina Greda. DVD Babina Greda svake godine održava memorijalni kup “Mato Drkelić” nazvan po tragičnom preminulom vatrogascu.

Predsjednik DVD-a Valentin Katušić 098/799-334

Objava DVD Babina Greda pojavila se prvi puta na Općina Babina Greda.

Turizam

Općina Babina Greda — Mon, 25 Jan 2021 19:23:07 +0000

Čuvarica slavonske tajne

Da je ravnica majka dobre hrane, konja i pjesme, to ste sigurno čuli. No, znate li gdje je majka ispekla zanat? Gdje su kolači mekši, porcije veće, pjesma zvonkija, a konji gizdaviji? Tko čuva tajnu Slavonije, najljepše hrvatske tajne?

A tko će nego Babina Greda, jedno od najvećih sela Hrvatske. Naša priča počinje davnih dana, tijekom maglovitih stoljeća srednjega vijeka. Prema predaji, dojadilo babi Kedi da zbog poplava Save svaki čas mora u kuću uplovljavati čamcem. Okupila stoga svoje ukućane, pa im priopćila: “Selimo!” Rečeno – učinjeno. Preselila Keda na povišen teren (gredu), pa počela krčiti šikaru i uređivati imanje. Poučeni postupkom prve emancipirane žene u povijesti slavonskih legendi, uskoro su joj se na “babinoj gredi” pridružili i susjedi. Ostalo je povijest.

No nemojte se bojati! Ne čeka vas verglanje godina i događaja, nego šetnja baštinom koju smo naslijedili, kako bismo vama priredili savršen izlet. Našu će vam priču ispripovijedati stara lipa, vršnjakinje babe Kede; fajfer Buco, otac generacija najboljih kulinova i sudionik brojnih nestašluka na stanu. Kakva bi to pripovijest o tajni Slavonije bila, kad vam uz čokanjčić rakije o šokačkim pustolovinama ne bi zapjevala i neka od naših izvornih pjevačkih skupina! Na kraju, Slavoniju niste dotakli, ako ne pomilujete naše konje bijelce, ponos Šokadije i graničara starih!

Sve ovo tek je djelić Slavonije, tek djelić Babine Grede, čuvarice slavonske tajne! Nemojte stoga dvojiti, posjetite nas i uvjerite se u sve ono što o nama pričaju!

Upoznajte nas

Jednima renesansa, drugima rat

Pustimo da nas babogredski vremeplov odvede oko pet stoljeća u prošlost. Kolumbo se upravo vratio s putovanja koje će promijeniti svijet, da Vinci ulazi u najplodnije godine, Europom se šire tiskarski strojevi. Istodobno, južna granica Ugarskog Kraljevstva, u čijem se sastavu Slavonija tada nalazila, opasno se ljulja. Osmansko Carstvo (popularno rečeno, Turska) sve je bliže. Nakon što g. 1512. padne obrambeni pojas s južne obale Save, područje Babine Grede postaje jedno od najisturenijih. Ipak, nemojmo paničariti više od ljudi koji su sve ove događaje zaista i proživljavali. U ono vrijeme ne postoje strogo definirane državne granice, niti se ratovi vode kuću po kuću. Ovdašnji stanovnici žive u desetak zaselaka okruženih močvarama. Velik dio njih vjerojatno se nije ni našao na putu osvajača, niti su ih velika politička događanja zanimala u mjeri u kojoj zanimaju današnjeg čovjeka.

Tajanstveni Kostroman

Čini se da je srednjovjekovno vlastelinstvo Babina Greda (ili kako se tada pisalo, Babagerenda) imalo dva glavna središta. Babina Greda, kao prvo od njih, i danas nam je živa i zdrava. No, drugo je obavijeno velom tajne. Utvrda Kostroman (od latinskog Castrum Romanum) nalazila se oko 3,5 km južnije od Babagerende. Iz nje su se u rimsko doba nadzirali prometni pravci nizinama rijeka Save i Bosne. U srednjem je vijeku obnovljena, no u izvorima se spominje samo jedanput – kao Kosztormánszentdienes (ah, taj mađarski). Naime, uz utvrdu se nalazila i crkva sv. Dionizija, a cijeli je kompleks možda služio kao uporište iz kojeg je službena Crkva suzbijala utjecaje heretikâ iz susjedne Bosne. Tijekom rata s Osmanlijama nije se previše junačila, a nije ni kasnije, kad joj značaj počinje opadati. U 18. stoljeću austrijske vlasti koriste je kao pograničnu karantenu. Posljednjih 150 godina svog postojanja Kostroman je proveo u građevinskom biznisu. Od 1830-ih godina počinju se graditi zidane kuće, pa su ruševine postale lako dostupan izvor građevinskog materijala. Točku na “i” stavio je krajem 20. stoljeća bager nekog lokalnog baje, sravnivši preostale kostromanske ruševine sa zemljom.

Rađanje Slavonije

Stanete li pod lipu babe Kede, naći ćete se u društvu jedinog bića u Babinoj Gredi koje pamti ranu jesen 1683. i dane kad je kršćanska vojska porazila Osmanlije pod Bečom. Tom pobjedom zakotrljala se lavina koja je kroz niz sukoba, poznatijih kao Veliki bečki rat, uvećala Habsburšku Monarhiju (Austriju) za površinu ravnu onoj moderne Hrvatske i Mađarske zajedno. Iz ratnog je vihora nastala i Slavonija u njenim današnjim granicama. Nešto teže nego iscrtati granice, bilo je stvoriti današnjeg Slavonca. Opustošenu zemlju najprije je trebalo naseliti. Najviše doseljenika stiglo je iz Bosne. Ovo stanovništvo nazivalo se Šokcima, što je do danas ostala oznaka za “vikovične” Slavonce – one koji nisu doselili u 20. stoljeću, nego ranije. Babina Greda je već početkom 18. stoljeća bila prilično napučeno i najvećim dijelom starosjedilačko selo, “gdje su već u to vrijeme neki stari rodovi bili razgranati u po više porodica” (S. Pavičić). Štoviše, kad je Austrija 1718. privremeno osvojila i bosansku Posavinu, u tamošnja se sela naselio velik broj doseljenika iz Babine Grede i okolnih mjesta, pa su tako obnovljena sela Tolisa, Domaljevac, Donja Mahala i dr.

Schengen prije Schengena

S 18. stoljećem počinje razdoblje koje je na identitet i kulturu Babine Grede ostavilo najviše traga. Na oslobođenom području uz Savu Habsburgovci uspostavljaju Teutsche Militär-Staat, tj. Gräntze – Vojnu granicu ili krajinu. Njena je prvotna uloga bila čuvati nemirnu među s Osmanskim Carstvom. Od Jasenovca na zapadu do Srijemske Rače na istoku, podiže se niz stražarskih postaja – čardakâ te manjih i većih utvrđenja s posadama (najveća, tvrđava u Brodu). Oko 140 godina prije telegrafa i 180 godina prije telefona, duž slavonske, ujedno i habsburške granice, uspostavljen je sustav u kojem je jedan signal vatrom ili hicem u 20 minuta mogao uzbuniti posade duž više od 200 km. S vremenom je Vojna granica izrasla u militarizirani pojas za kontrolu protoka ljudi i roba (sjetite se uloge Kostromana u 18. st.). U jednom trenutku njena je ukupna duljina, od Jadrana do Karpata, dosezala gotovo 1.800 km! Jedini sačuvani graničarski čardak u Hrvatskoj nalazi se nedaleko Babine Grede, u Županji

Bečka škola

Zauzvrat što nisu bili kmetovi (paori), graničari su morali vršiti vojnu službu. Od sredine 18. stoljeća, ona se odnosi ne samo na čuvanje posavske granice, nego i na sudjelovanje u ratovima koje je Austrija vodila diljem Europe. Budući da su pretvoreni u profesionalne vojnike, svaki se dio njihova života našao pod nadzorom vojnih vlasti. Graničarskom svakodnevicom upravljala je satnija ili kompanija (njem. Compagnie), osnovna upravno-vojna jedinica Vojne krajine. Babina Greda bila je sjedište VI. kompanije Brodske graničarske pukovnije. Dobra strana života po zapovidi bila je u tome što su vojne vlasti nastojale unaprijediti život graničara razvijajući školstvo, zdravstvo i crkvenu organizaciju, gradeći nasipe i puteve, provodeći plansko uređenje sela uz prometnice (tzv. ušoravanje). S druge strane, sve ovo najčešće je provođeno silom, pod prijetnjom kazni, i samo u onoj mjeri u kojoj modernizacija nije ugrožavala seljačko-vojnički način života. Također, vojna vlast je neprekidno maštala o tome da iskorijeni običaje koji su danas duša Slavonije. Zbog velike svadbe, plesa u kolu, divana ili sijela koji bi se otegnuli do kasno uvečer, mnogi je graničar završio u zatvoru, ili bio izbatinan.

Slavonski san

No, snagu promjena, kao i slavonski duh, teško je obuzdati. U trenutku ukidanja Vojne granice, 1881. godine, selo je već u potpunosti otvoreno utjecajima modernizacije i kapitalizma. Budući da je površinom bila jedno od najvećih, Babina Greda je u prostranim šumama i na pašnjacima mogla uzgojiti mnoštvo svinja i goveda. Uzgojem i pašarenjem upravljalo se sa stanova (salaša), idiličnih sezonskih imanja izvan samoga sela. Stoka se u krdima prodavala trgovcima koji bi je potom gonili u velike gradove Austro-Ugarske (Budimpeštu, Beč, Šopron i dr.). Zarađen novac ulagao se u modernizaciju poljoprivrede, izgradnju kuća i imanja, ali i u kulturu i društveni život. Upravo je kraj 19. i početak 20. stoljeća vrijeme u kojem nastaje slika tradicijske Slavonije kakvu danas znamo: raskošne nošnje kićene zlatovezom i dukatima, velika sijela, tamburaški ansambli. Ne treba čuditi što su je stanovnici ostalih, siromašnijih hrvatskih krajeva promatrali kao zemlju u kojoj je „plot kobasicom opleten, a kruvovima podbočen.“ Ukratko, američki san domaće proizvodnje.

Čitati, pjevati ili slikati?

Ako niste ljubitelj knjige i školskih klupa, dođite u Babinu Gredu i začas ćete postati odlikaš! Već 250 godina naše mjesto nadahnjuje prosvjetiteljski nastrojene pojedince. Ovdje je penziju dočekao Matija Antun Relković, najpoznatiji slavonski prosvjetitelj 18. stoljeća. Godine 1818. u Babinoj je Gredi rođen Mijat Stojanović, jedan od pionira pedagogije u Hrvatâ. Naše je selo vjerojatno jedino u Hrvatskoj u kojem postoji više čitaonica, nego birtija. U razmaku od 18 godina, između 1907. i 1935., osnovane su četiri. Kasnije su osnovane još dvije, tako da ih danas djeluje ukupno šest.
Možda je tajna babogredskih odlikaša u kombiniranju knjige i pjesme. Godine 1909. student prava, Matija Bačić, osniva glazbeno društvo “Zvonimir”. Dvije godine kasnije, student medicine, Šima Stojanović, osniva društvo “Stojanović”. Krajem 1950-ih dva ansambla objedinjuju se u jedan KUD koji pod imenom “Mijat Stojanović” tijekom 1960-ih doseže nacionalno zapažen umjetnički vrhunac. Danas valja izdvojiti pjevačke skupine “Mijata Stojanovića” i Udruge “Šokadija”. Ako Vas zanima kako se pjevalo u Slavoniji prije tamburaških sastava, ove djevojke i momci glazba su za Vaše uši.
Ako ste pak više vizualni tip, nećete propustiti posjetiti etno-zbirku i galeriju Ane Verić (1928-2017), poznate babogredske umjetnice i prve dame hrvatskog naivnog slikarstva.

Čitati, pjevati ili slikati?

Konji bijelci

Dolazimo napokon i do njih – naših konja (! Konj je od početka bio neophodan za kontrolu širokih prostranstava uz carsku granicu. Snažnije poticanje konjogojstva u vojnoj Slavoniji počinje tijekom druge polovice 18. stoljeća. Oko 1780. Babina Greda spada među malobrojnija graničarska sela u kojima postoji ergela za pastuhe. Ipak, tijekom tog razdoblja, kao i u 19. stoljeću, konji se koriste ponajprije u transportne svrhe, dok se čistoći uzgoja nije pridavala trajna pažnja. U Babinoj Gredi ozbiljan selekcijski uzgoj počinje 1936. godine, kad je iz ergele u Kutjevu doveden prvi čistokrvni pastuh lipicanske pasmine. Godine 1942. osnovana je Konjogojstvena udruga koja od tada djeluje bez prekida. Babogredski konji danas više nisu radne životinje, nego gizdavi i rasni simbol bogatstva i tradicije koju je čovjek stvorio stoljećima oplemenjujući plodnu ravnicu. Raskoš ovih plemenitih stanovnika Babine Grede najbolje se može upoznati kroz manifestacije kao što su “Konji bijelci” ili “Pokladni jahači”.

Objava Turizam pojavila se prvi puta na Općina Babina Greda.

Manifestacije

Općina Babina Greda — Thu, 11 Feb 2021 21:56:44 +0000

Manifestacije

Po broju tradicijskih događanja i kulturnih udruženja po glavi stanovnika, Babina Greda ulazi u sam vrh Hrvatske. No, razlika u odnosu na turistička središta na jadranskoj obali, s kojima je po ovom kriteriju naše selo u rangu, jest u tome što se ovdje manifestacije ne održavaju za potrebe masovnog turizma, nego za srce i dušu. U ovo ćete se sasvim sigurno uvjeriti i sami, posjetite li neko od babogredskih veselja kroz godinu. Ovdje Vam donosimo pregled najvećih.

Pokladni jahači u Babinoj Gredi

Ono što je za neka druga mjesta karnevalska povorka, to je za Babinu Gredu pokladno jahanje. Riječ je o običaju koji korijene vuče iz graničarskih vremena. U pokladne dane popustila bi vojnička stega, pa bi graničari na konjima krenuli kroz selo i prema čardacima na Savi, pjevajući, izvodeći vratolomije i nazdravljajući rakijom. Putem bi ih posluživali razno-raznim šokačkim delicijama. Od vremena Vojne granice do danas, pokladno jahanje trajno se održalo jedino u Babinoj Gredi. Od početka 21. stoljeća, obnavljaju ga i druga slavonska mjesta, no prema starom običaju, za babogredsko jahanje ostaje rezerviran termin na pokladni ponedjeljak. Rezervirajte ga i Vi, jer ima li boljeg načina za otvoriti karnevalski radni tjedan?

“Nema sela nad Babine Grede”

Žao nam je, Rime, ali drugog vikenda u lipnju svi putevi vode u naše selo. Trodnevna manifestacija “Nema sela nad Babine Grede” okuplja najukusnije, najmuzikalnije i najljepše od tradicijske Slavonije. Posjetiteljima se otkrivaju tajne graničarskog fiša i čobanca, kao i selekcija najboljih sireva i kulinova. Toči se vino iz čuvene kutjevačke vinarije. Osim nepca, u ove dane uživaju i ostala osjetila. Festivalska večer “Bećarfest” okuplja najbolje izvođače bećarca, tradicionalne slavonske glazbene forme, uvrštene na popis UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine. Večer se održava u velikom čeličnom hangaru poljoprivredne zadruge, što joj daje osobiti, “party je na selu” šarm. Od 2015. godine pod okriljem “Nema sela nad Babine Grede”, kao autonomna manifestacija održavaju se i “Konji bijelci” (prvi put održani 1981.). Ovo događanje na ulice Babine Grede izvodi najljepše šokačke svatovske zaprege koje u povorci odlaze na babogredski hipodrom. Ondje se potom održava natjecanje u tradicionalnim disciplinama: vezanju repa, sklapanju i uprezanju kola te vožnji na paliji. Odreda sportovi koje nećete pronaći na Olimpijadi ili kabelskoj televiziji.

Stanarski susreti

Krajem kolovoza, “Stanarski susreti” oživljavaju uspomenu na slatki život babogredskih stanova i ambijent u kojem je stres bio nepoznata tegoba, novac relativan pojam, a sat nepotrebna stvar. Manifestacija je ispunjena natjecanjima u više disciplina vezanih za različita seljačka umijeća, odnosno za umjetnost pripremanja tradicionalnih slavonskih jela. Nakon što se umorite od obrade drveta, sastavljanja zaprega i gađanja bundeva, trag mirisa odvest će Vas u špalir starih šporeta na drva, gdje ćete zateći vrijedne Šokice u pripremi svih onih jela i okusa koje ste godinama željeli ponovno okusiti, ali dok niste otkrili “Stanarske susrete”, niste imali gdje.

Večeri Matije Bačića

U spomen na svog raspjevanog pravnika, Babina Greda od 1979. organizira “Večeri Matije Bačića”. Manifestacija se odvija tijekom dva dana između Božića i Nove godine, u vrijeme kao stvoreno za pjesmu, gostoljubivost i dostojanstveno veselje (ili kao što geslo “Večeri” kaže, “Kad zapjevam tijo, pa veselo”). Koncipirana kao glazbena smotra, “Večeri Matije Bačića” na babogredsku pozornicu svake godine dovedu nekoliko desetaka pjevačkih skupina iz cijele Vukovarsko-srijemske županije. Posjetiteljima pružaju mogućnost da u domaćem ambijentu uživaju u izvornom glazbenom stvaralaštvu Slavonije i Srijema.

Objava Manifestacije pojavila se prvi puta na Općina Babina Greda.

Čitaonice

Općina Babina Greda — Wed, 29 Jul 2020 02:07:43 +0000

Središta kulturnog života u prvoj polovici 20. stoljeća u Babinoj Gredi su bile čitaonice, u kojima su mještani kratili duge zimske noći. Čitaonice su bila mjesta gdje su ljudi dobivali informacije iz prve ruke zahvaljujući knjigama, dnevnom tisku, radiju i televiziji. U njima se održavaju različiti sastanci, skupovi, tečaji, savjetovanja stručnjaka kako poboljšati proizvodnju i unaprijediti život.

Prva čitaonica je Hrvatska čitaonica u Čevatovu osnovana je 1907. godine, 1912. osnovana je Hrvatska seljačka čitaonica u Jelasu, 1920. godine osnovana je Poljodjelska čitaonica u Donjoj maloj, 1935.godine osnovana je čitaonica Seljačka sloga pod Beravom. Šezdesetih godina 20. stoljeća osnovana je čitaonica na Ritiću, a najmlađa čitaonica izgrađena je prije par godina u Savskoj ulici.

Čitaonice

Hrvatska seljačka čitaonica (Jelas)

Adresa: Mijata Stojanovića 116

Predsjednik: Mato Katušić

Hrvatska seljačka čitaonica (Jelas) osnovana je 1912. godine.

Zgrada je obnovljena 1987./1988. godine. U čitaonici se okupljaju mještani tog dijela Babine Grede.

Organiziraju se riblje večeri, društvena okupljanja, igraju se društvene igre i šah.

Čitaonica "Ritić"

Adresa: Sajmište 9

Predsjednik: Darko Jurčević

Čitaonica „Ritić“ je osnovana 1976. godine i u potpunosti je izgrađena osobnim sredstvima mještana i prva je čitaonica koja ima dječje igralište na svom zemljištu. Što se tiče aktivnosti same čitaonice, čitaonica pomaže udrugama s korištenjem inventara u čitaonici. Čitaonica ima i dugu tradiciju održavanja manifestacije „Konji bijelci“ na svom prostoru, u suradnji s Konjogojstvenom udrugom Babina Greda, organizirala je i nekoliko izložbi slikarice Ane Verić. To je prepoznalo i Ministarstvo turizma RH koje je namijenilo ovom prostoru nepovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije i kapitalna ulaganja (izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju i opremanje) centra za posjetitelje. Time je ova čitaonica dobila novu namjenu – interpretacijski centar „Konji bijelci“

Čitaoničko društvo "Seljačka sloga"

Adresa: Braće Radića 33

Predsjednik: Josip Glavačević

Čitaoničko društvo „Seljačka sloga“ (Berava) se osniva 1935. godine. U svojim prošlim aktivnostima imali su šahovsku, pjevačku i tamburašku sekciju s vlastitom opremom, a i stotinjak književnih naslova. Ovo društvo je iznimno aktivno i danas. Organiziraju izložbe, promocije književnih djela o lokalnoj povijesti i običajima, riblje i pokladne večere. Sama zgrada je obnovljena 2009. godine, o trošku Općine i samih mještana.

Čitaonica "Sava"

Adresa: Savska 26

Predsjednica: Katarina Dugalić

Čitaoničko društvo „Sava“ je osnovano 1979./1980. godine, a idejni začetnik čitaonice bio je Ilija Koturić, prosvjetni djelatnik. Gradnja i djelovanje ove čitaonice je nastavljeno i nakon Domovinskog rata. Danas je također pogodno mjesto za druženje mještana.

Čitalačko društvo KLADAVAC

Adresa: Kladavac 2

Predsjednik: Mateo Stojanović

Čitaoničko društvo „Kladavac“ je osnovano 2001.godine, nalazi se na najudaljenijem prostoru Babine Grede. Zbog toga se na Kladavcu često organiziraju i misna slavlja za mještane kojima je matična crkva udaljena.

Budući da prostorno odgovara sportskim manifestacijama, često se organiziraju nogometni turniri na kojima prisustvuje i mladež iz okolnih sela.

Poljodjelska čitaonica "Donja Mala"

Adresa: Vladimira Nazora 42

Predsjednik: Ivo Vuković

Poljodjelska čitaonica „Donja mala“ je osnovana 1938. godine. U obnovu same čitaonice uloženo je 500.000,00 kuna, u financijskom trošku sudjelovalo je i Ministarstvo kulture RH.

Čitaonica je otvorena 2015. godine i danas se čitaonicom služe mještani za društvena okupljanja – organiziraju se večeri društvenih igara, organizirano je i učenje sviranja glazbala za djecu, radionice vezenja za djevojke i žene.

Hrvatska čitaonica u Čevatovu

Predsjednik: Darko Vuković

Prva čitaonica je Hrvatska čitaonica u Čevatovu osnovana je 1907. godine

Objava Čitaonice pojavila se prvi puta na Općina Babina Greda.

NK Šokadija

Općina Babina Greda — Mon, 27 Jan 2020 07:38:37 +0000

NK Šokadija Babina Greda

Kontakt informacije:

Adresa: Sajmište 18, Babina Greda

OIB: 89367089032

Mail:

mob: 092/2266006

Franjo Babić 1923. osniva nogometni klub «Viktorija», koji će poslije rata prerasti u Sportsko društvo Šokadija. Pri nogometnom klubu 1932. osnovan je Šahovski klub koji se kasnije gasi. Nogometni klub Šokadija Babina Greda danas se natječe u II. županijskoj ligi, u svojim redovima broji sve uzraste.

Nogometni klub prije par godina uselio je u nove prostorije i dobio novi stadion, time su poboljšani uvjeti rada nogometnog kluba.

Standings provided by Sofascore

Objava NK Šokadija pojavila se prvi puta na Općina Babina Greda.

Obrazovanje i sport

Općina Babina Greda — Thu, 11 Feb 2021 21:40:38 +0000

Obrazovanje i sport

Početak školstva u Babinoj Gredi vežemo za godinu 1775. kada je Babina Greda postala sjedište kompanije, budući da nije u mjestu postojala škola, tadašnja vlast seli školu iz današnjeg Slavonskog Šamca u Babinu Gredu, jer po nalogu carske vlasti sjedište svake kompanije mora imati školu. Prvi učitelj je Mikajlo Blosz, premješten je zajedno sa školom iz Šamca. Prve godine škola je imala 45 učenika.

Godine 1793 zbog financijskih problema škola u Babinoj Gredi se zatvara, a učenici su upućeni u okolna mjesta koja su imala škole. Potreba za školom u mjestu je bila velika, no tek 1816. godine donijeta je odluka o obnovi rada škole u Babinoj Gredi i vlast dopušta gradnju nove školske zgrade.

Carska vlast 1829. godine donosi dvorski reskript po kojemu ustrojava elementarne – početne škole i njemačke općinske škole. U Babinoj Gredi 1838. godine se otvara elementarna škola, te je ona bila priprema za njemačku školu. Od 1844. do 1850. godine u Babinoj Gredi učiteljsku službu izvršava Mijat Stojanović, prvi babogredski učitelj po kome današnja škola nosi i ime.

Elementarna i njemačka škola djelovale su do 1871. godine kada je elementarna pretvorena u dvorazrednu djevojačku, a njemačka u trorazrednu dječačku. Dvadeset godina kasnije ove dvije škole spojene su u nižu pučku školu. Broj učenika s vremenom postaje veći, pa dolazi do potrebe za većem zgradom koja počinje s gradnjom 1897. godine, a puštena je u uporabu 1899. godine.

Glavni problem školstva prve polovice 20. stoljeća bilo je nepohađanje škole i jak otpor roditelja, kao glavni razlog navode mnogo posla u domaćinstvu i nedostatak radne snage.

Nakon II.svjetskog rata Osnovna škola u Babinoj Gredi ima dvije područne škole na Kladavcu i Lučici, obje su zatvorene 1980. godine zbog nedostatka učenika. Do školske godine 1954./55. škola u Babinoj Gredi je radila kao škola B tipa, a 1955. prerasta Osnovnu školu A tipa iz koje učenici imaju pravo upisa u srednje škole. 30. svibnja škola uzima ime Vladimir Nazor , a 1971. ime škole je promjenjeno u Mijat Stojanović.

Objava Obrazovanje i sport pojavila se prvi puta na Općina Babina Greda.

Šahovski klub Šokadija

Općina Babina Greda — Fri, 15 Mar 2019 15:09:36 +0000

Šahovski klub Šokadija

Kontakt informacije:

Adresa: Kralja Tomislava 4

OIB: 91606864351

Predsjednik: Matej Stojanović

Objava Šahovski klub Šokadija pojavila se prvi puta na Općina Babina Greda.

Športsko ribolovna udruga “Berava”

Općina Babina Greda — Fri, 15 Mar 2019 17:16:37 +0000

Športsko ribolovna udruga "Berava"

Kontakt informacije:

Adresa: Laze 186

OIB: 06789455777
tel: 098/1826094

Predsjednik: Petar Malbašić

Osnovana je 1975. godine, članovi su joj ljubitelji prirode i pecanja, udruga nosi naziv po rijeci koja protječe kroz mjesto. Udruga organizira ribičku zabavu svake godine

Objava Športsko ribolovna udruga “Berava” pojavila se prvi puta na Općina Babina Greda.

Konjogojstvena udruga Babina Greda

Općina Babina Greda — Mon, 22 Mar 2021 14:38:59 +0000

Konjogojstvena udruga Babina Greda

Kontakt informacije:

Adresa: Sajmište 7, Babina Greda

OIB: 41598361728

Predsjednik kluba: Franjo Gregorović

Mail:

mob: 098217072

Konjogojstvena udruga Babina Greda osnovana je 12. travnja 1942. godine. Tadašnji cilj udruge bio je dobiti čistokrvno lipicansko grlo, a današnji cilj je očuvati lipicanskio grlo u Babinoj Gredi. Prvi predsjednik udruge je Žeravije Stojanović i na čelu udruge je bio do 1979. godine.

Konjogojstvena udruga organizira svake godine, drugi vikend u lipnju manifestaciju Konji bjelci. Na svakoj manifestaciji bira se najljepša zaprega te je organizirano natjecanje u sljedećim disciplinama: sklapanje kola, vezanje repa, vožnja na paliji i tekličko jahanje. Članovi udruge sa svojim zapregama uljepšavaju brojne kulturne manifestacije u Hrvatskoj kao što su Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Đakovački vezovi, Šokačko sijelo. Članovi konjogojstvene udruge u Babinoj Gredi organiziraju pokladno jahanje na pokladni ponedjeljak, a u goste im dolaze i članovi ostalih konjogojstvenih udruga. Udruga danas broji preko 100 članova.

Čija kola, čija kola klepeću sokakom?

To su naša, to su naša, idu sa salaša.

Voze šumu, voze šumu, bili su na drumu.

Voze slamu, voze slamu, bili su na stanu.

Konji vranci, konji vranci, to su gradišćanci.

Konji bijelci, konji bijelci, to su babogreci

Objava Konjogojstvena udruga Babina Greda pojavila se prvi puta na Općina Babina Greda.