Stanovi su ponos naše Šokadije i jedne su od prvih farmi na svijetu. Od pamtivijeka su svojom ljepotom kitili našu Slavoniju i davali joj posebnu čar, živost i bogatstvo. Na stanu se boravilo i zimi i ljeti. Zimu bi tu provodili najstariji i oni koji su sa svinjama bili na žirovanju, a poslije Đurđeva bi na stan dolazili svi koji su mogli raditi u polju ili čuvati marvu. Stanarice su bile vrsne kuharice, prelje, vezilje i tkalje, a stanari vrli kosci, orači, stolari, kolari, pčelari i govedari. Danas je nažalost sve manje stanova i većina ih je napuštena, zapuštena ili srušena. U babogredskoj katastarskoj općini je donedavno bilo preko 350 stanova, a danas ih je dvadesetak u funkciji.

Neki su opet tijekom Domovinskog rata obnovljeni jer su, naročito u ovom posavskom dijelu Slavonije, bili spas i za narod i za stoku, no ostalo je onih koji nikad nisu napušteni i na kojim i dalje stanari provode svoj mirni život. Na stan treba doći i proživjeti makar jedan dan kako bismo osjetili svu ljepotu slavonske pitomosti i uživo vidjeli čime se svakodnevno zanimao stanarski bračni par. U stanarskom ambijentu je zadržan stari način života, obiluje prekrasnom netaknutom prirodom, na stanovima su stare kolibe kakve se više ne grade sa starinskim namještajem.
Da bi smo dočarali stanarski način života, svake godine organiziramo „Stanarske susrete“, natjecanje stanara, stanarica i čobana (dječaka). Natjecateljske discipline su radnog i zabavnog karaktera i sve nas vraćaju u blisku prošlost stanarskog življenja.
Cilj održavanja manifestacije je očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora. „Stanarski susreti“ su najznačajnija manifestacija koja je u turističkoj ponudi na području Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije jer jedino stanovi postoje još na babogredskom hataru. Upravo zbog toga je riječ o specifičnoj manifestaciji koja svojim održavanjem obnavlja zaboravljeni život na stanovima.
Stanarice se natječu u pripremanju starinskih jela (juha,glavno jelo, kolači), predu, namaču vunu, pletu štranjgu , cijepaju drva, čupaju gusku, lože vatru, pucaju pucavice u rešetu , prišivaju tarabnice i sl.

Stanari prezentiraju vještine pri postavljanju šiba na kosu, djelanja( đelanje) kolaca, građe, dubljenju dubi, pravljenje ražnjeva, djelanje triješća za odlaganje vatre, prženju slanine na ražnju, podsicanju rastića (sjekirom obaraju stabla), prerezivanje drveta vučnom starom pilom, otkivanju kose, utovarivanju panja vintom , pripremanju kola za uvažanje vozova sijena, slame itd.
Čuvajući stoku na stanu, djeca su se igrala raznim „priručnim“ igračkama (štap, svinjarska kandžija, nož, škloca , torbica, kapa i druge osobne stvari). Štapove su preskakali, njima se nadvlačili, provlačili se ispod njih, igrali se čvare i piriza.

Kandžijom su pucketali, tko će bolje, jače i duže, a nožem su pravili svirale, kotrljače od bundeva, traktore od krastavaca i ukrašavali štapove, igrali se kučke i štenića, krali lubenice i mladi kukuruz te se natjecali tko će biti najuspješniji u jedenju.
Djeca se natječu u disciplini za čobane, a naziv čobani je turcizam koji je označavao čuvare stoke( krava i svinja) na paši.

Stanarski susreti održavaju se od 2002.godine,a ciilj održavanja manifestacije je očuvanje stanova, starih običaja, načina života, starih dječjih igara, narodnih jela i šokačkog govora. Kroz natjecanje stanara, stanarica i djece kroz discipline koje su radnog i zabavnog karaktera, vraćamo se u blisku prošlost stanarskog življenja. U sklopu manifestacije prezentira se tridesetak natjecateljskih disciplina u kategorijama: kuharica, čobanica, čobana i stanara. U programu sudjeluju ženske i pjevačke skupine s naše i susjednih županija,a program prati i tamburaški sastav.
U sklopu manifestacije održava se i konjički maraton i likovna kolonija.


[1] upleteni konop koji služi kao povodac za stoku i za vuču kola

[2] kokice

[3] pomagalo mrežaste ili rupičaste površine, oka tako velikih da ne propušta zrnje žitarica

[4] dijelovi drvenog plot oko seoskog imanja ili dvorišta

[5] drvena stara dizalica

[6]  drveni nožić na preklapanje