Babina Greda je mjesto skladnog izgleda i ugođaja. Kao izrazito očuvanu urbanu rustikalnu sredinu Babinu Gredu je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Osijeku proglasio selom spomenikom prve kategorije.

Babina Greda kao arheološko nalazište

Položaj današnjeg naselja Babina Greda je položaj naselja koji su nastajali u neprekinutom nizu kroz prapovijest, antiku i srednji vijek do današnjih dana tijekom 8000 godina, što ga čini najbogatijim kulturnim europskim prostorom u kojem su se rađale najstarije europske kulture.

Dosad, ostaci su najstarijih naselja otkriveni na zemljištima Dorovo-Klasno i naselje pripada populaciji sopotske kulture iz vremena mlađeg neolitika. Na Dorovu su otkriveni i ostaci kasnobrončane dobne keramike, pa se pretpostavlja da je ovdje postojalo i groblje i naselje iz istog vremena ( oko 1300. do 750. g. pr. Kr.). Također, na istom mjestu su nađeni i ulomci latenske keramike, što označava prisustvo Kelta na ovim prostorima (oko 300. g. pr. Kr. do 1. st. pos. Kr.).

Osvajanjem Segestice (Siska) oko 35. godine započinje antičko doba u kontinentalnoj Hrvatskoj (1.st. do kraja 4. st.) i Slavonija dolazi pod rimsku vlast. U višestoljetnoj vladavini Rimljana izgradili su se gradovi, groblja, mostovi, vodovodi i seoski kompleksi vila s gospodarstvima, kameni spomenici, keramika, stakleni predmeti, kućni, poljoprivredni i medicinski predmeti i novac rimskih careva. Jedan od njihovih najznačajnijih projekata je magistralna cesta u dužini od 320 kilometara, koja je povezivala glavne gradske centre rimske provincije – Sisciju (Sisak) na zapadu i Sirmium (Srijemsku Mitrovicu) na istoku. Dio je ove magistrale prolazio područjem južno od Babine Grede. Od magistralne ceste je postojao i priključni put od Šamca pored srednjovjekovne utvrde Kostroman (CastrumRomanum/Romanorum). Ovu srednjovjekovnu utvrdu su Rimljani podigli za očuvanje i nadzor nad raskrsnicom i sporednom cestom. Iz usmenih predaja saznajemo da su ovaj stari, odveć zatrpani put mještani nazivali „rimski put“, „turski put“ , „carski bedem“ i „starovirski put“ (put od starina).

„Staro“ selo – Babina Greda

U 13. stoljeću utvrđeni grad Kostroman, pored sporednog puta do Šamca, držali su red Ivanovaca ili Hospitalaca koji su djelovalo protiv bogumila iz Bosne.

U 15. stoljeću Kostromandolazi u posjed porodice Gorjanskih, uz još 14 sela. U to vrijeme, promet s Bosnom je bio veoma razvijen, zato je Kostroman bio iznimno važno središte. Nakon što je porodica Gorjanskih izumrla, plemeniti rod Boričevića početkom 16. stoljeća preuzima posjed, a nakon što su se Boričevići razgranali u nekoliko rodova, oko 1500. godine Berislavići postaju vlasnici Kostromana. 1506. godine u popisu trinaest sela koje pripadaju kostromanskom posjedu spominje se Babina Greda (ili „Babagerenda“, stariji naziv). Posljednji posjednik Kostromana bio je velikaš Berislavić. Pod turskom vlašću, 1536. godine, Babina Greda se našla u Osječkom sandžaku. Pripadala je kadiluku Nijemci i manjoj upravnoj jedinici nahiji Posavlje. Oko 1696. godine turska se vlast povukla preko Save. Babina Greda je po odlasku Turaka pomaknuta donekle sa svoga staroga položaja na nešto više tlo pored Babine Grede. Po predaji, dva su gledišta za napuštanje starog sela. Prvo je da su ga stanovnici uslijed učestalih poplava Save 1455. godine, a drugo, da su staro naselje porušili Osmanlije prije mira sklopljenog u Karlovcima 1699. godine.

„Novo“ selo – Babina Greda

Nova Babina Greda se oblikovala pod utjecajem vojne vlasti. U drugoj polovici 18. stoljeća Babina Greda je u stalnom porastu, sjedište je kumpanije s izgrađenom crkvom i Babinoj Gredi se priključuju okolna sela koja su se saselila s Babinom Gredom ( Brezovica, Buče, Dorovo, Drenje, Lučica, Rastovica, Repovica). Vojna vlast rabotom graničara izgrađuje stražu, školu, zgradu preko puta straže, magacin hrane preko Berave, stan za župnika i crkvu. Sedma brodska pješačka regimenta je imala 12 kompanija, od kojih je Šesta bila babogredska. U drugoj polovini 19. stoljeća osjeća se nadolazak kapitalizma, smanjena je migracija iz Bosne, prisutan je nedostatak zemlje i proletarizacija sela, a tako i samo selo, brojem stanovništva, stagnira.

 

Tekst prema:

  • Minichreiter, Kornelija. Geoprometni položaj. Arheološka slika Babine Grede i okolice u najstarijoj prošlosti //Nema sela nad Babine Grede: 100 godina KUD-a „Mijat Stojanović“ Babina Greda. Babina Greda: KUD „Mijat Stojanović“ Babina Greda; Pauk d.o.o. Ilača, 2009.
  • Gugić, Damir. Babina Greda na starim zemljovidima. Postanak i oblici zemljišta u hataru. Staro selo vezano uz Kostroman. Postanak i razvitak novog sela, nazivi ulica //Nema sela nad Babine Grede: 100 godina KUD-a „Mijat Stojanović“ Babina Greda. Babina Greda: KUD „Mijat Stojanović“ Babina Greda; Pauk d.o.o. Ilača, 2009.