Početak školstva u Babinoj Gredi vežemo za godinu 1775. kada je Babina Greda postala sjedište kompanije, budući da nije u mjestu postojala škola, tadašnja vlast seli školu iz današnjeg Slavonskog Šamca u Babinu Gredu, jer po nalogu carske vlasti sjedište svake kompanije mora imati školu. Prvi učitelj je Mikajlo Blosz, premješten je zajedno sa školom iz Šamca. Prve godine škola je imala 45 učenika.
Godine 1793 zbog financiskih problema škola u Babinoj Gredi se zatvara, a učenici su upućeni u okolna mjesta koja su imala škole. Potreba za školom u mjestu je bila velika, no tek 1816. godine donijeta je odluka o obnovi rada škole u Babinoj Gredi i vlast dopušta gradnju nove školske zgrade.
Carska vlast 1829. godine donosi dvorski reskript po kojemu ustrojava elementarne – početne škole i njemačke općinske škole. U Babinoj Gredi 1838. godine se otvara elementarna škola, te je ona bila priprema za njemačku školu. Od 1844. do 1850. godine u Babinoj Gredi učiteljsku službu izvršava Mijat Stojanović, prvi babogredski učitelj po kome današnja škola nosi i ime.
Elementarna i njemačka škola djelovale su do 1871. godine kada je elementarna pretvorena u dvorazrednu djevojačku, a njemačka u trorazrednu dječačku. Dvadeset godina kasnije ove dvije škole spojene su u nižu pučku školu. Broj učenika s vremenom postaje veći, pa dolazi do potrebe za većem zgradom koja počinje s gradnjom 1897. godine, a puštena je u uporabu 1899. godine.
Glavni problem školstva prve polovice 20. stoljeća bilo je nepohađanje škole i jak otpor roditelja, kao glavni razlog navode mnogo posla u domaćinstvu i nedostatak radne snage.
Nakon II.svjetskog rata Osnovna škola u Babinoj Gredi ima dvije područne škole na Kladavcu i Lučici, obje su zatvorene 1980. godine zbog nedostatka učenika. Do školske godine 1954./55. škola u Babinoj Gredi je radila kao škola B tipa, a 1955. prerasta Osnovnu školu A tipa iz koje učenici imaju pravo upisa u srednje škole. 30. svibnja škola uzima ime Vladimir Nazor , a 1971. ime škole je promjenjeno u Mijat Stojanović.