KULTURNE UDRUGE GRAĐANA NA PODRUČJU OPĆINE BABINA GREDA

 

R.B. NAZIV UDRUGE PREDSJEDNIK KONTAKT
1. ČITAONIČKO DRUŠTVO „SAVA“ NENAD ILJAZOVIĆ 095/9102-309
2. HRVATSKA SELJAČKA SLOGA (JELAS) IVAN STOJŠIĆ 098/866-449

032/854-045

3. ČITAONIČKO DRUŠTVO SELJAČKA SLOGA (BERAVA) JOSIP KNEŽEVIĆ 032/854-256
4. GRADSKO DRUŠTVO CRVENI KRIŽ IVAN DŽINIĆ 098/9046-281
5. KUD „MIJAT STOJANOVIĆ“ ĐURO ĐAKOVIĆ 098/9204-861

032/854-896

6. KONJOGOJSTVENA UDRUGA ĐURO GREGOROVIĆ 098/9224-610
7. ŠRU „BERAVA“ PETAR MALBAŠIĆ 098/1826-094
8.
9. UDRUGA ŽENA BABINA GREDA ANA HERCEG 098/196-630
10. POLJODJELSKA ČITAONICA MARKO HRSKANOVIĆ 095/8381-513

032/854-666

11. ŠAHOVSKI KLUB „ŠOKADIJA“ ILIJA RAJKOVIĆ 099/5955-509
12. UDRUGA NAVIJAĆA „SRCE VATRENO“ ŽELJKO PANJIČANIN 099/2450-285
13. ČITAONICA „RITIĆ“ MATO PUŠELJIĆ 098/9074-394
14. UDRUGA ZA OČUVANJE I PROMICANJE ŠOKAČKE BAŠTINE „ŠOKADIJA“ ILIJA BABIĆ 095/5183-805
15. EKOLOŠKA UDRUGA „UOKOLO GREDA“ TOMISLAV MARKIĆ 099/5997-693
16. LIKOVNI KRUG BABINA GREDA ANA VERIĆ 032/854-201

Udruga žena Babina Greda

Osnovana je 2007. godine s ciljem očuvanja narodnih rukotvorina izrađene različitim tehnikama, šilnganjem, heklanjem, necom, toledom, vezenjem i tehnikom zlatoveza. Putem izložbi rukotvorine se prezentiraju javnosti. Udruga ima i humanitarni karakter, istaknula se u pomaganju starim i nemoćnim osobama Babine Grede, te je organizirala humanitarni koncert za svog sumještana. Udruga broji 350 članova.

Kud "Mijat Stojanović"

Kulturno umjetničko društvo Mijat Stojanović Babina Greda

Kulturno umjetničko društvo Mijat Stojanović svoje korijenje vuče još iz davne 1909. godine, kada ga osniva student prava Matija Bačić pod nazivom Pjevačko-tamburaško društvo Zvonimir. Dvije godine kasnije 1911. student medicine Šima Stojanović s župnikom Mijatom Sencom osniva pri župnom uredu društvo Stojanović. Oba društva uspješno djeluju do kraja II. svjetskog rata. Od 1945. do 1958. godine njihov rad se odvija u čitaonici Seljačka sloga pod Beravom. Godine 1958. društvo dobiva naziv Mijat Stojanović, te pod tim nazivom djeluje i danas. Društvo djeluje na očuvanju tradicije Babine Grede, te je promiče na župnijskim, državnim i međunarodnim smotrama folklora. Društvo se ističe velikim brojem članova koji djeluju u nekoliko sekcija.
Kulturno umjetničko društvo domaćin je i organizator Pokladnih večeri i kulturne manifestacije Večeri dr. Matije Bačića na kojoj se održava županijska smotra pjevačkih skupina.

>>Šokadija<< Babina greda

Udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine «Šokadija» Babina Greda

Udruga je osnovana 2002. godine s ciljem očuvanja tradicionalnog, šokačkog načina života. Udruga organizira literalni natječaj Duša moja hrvatski je kraj za učenike osnovnih škola, a u kolovozu Stanarske susrete, kako bi se pokazao idiličan način života naših predaka. Posjetitelji mogu vidjeti vještine nekadašnjih stanara, te degustirati strinska jela. Pri udrugi djeluju dvije pjevačke skupine muška i ženska.

Udruga «Likovni krug» Babina Greda

Udruga je osnovana u listopadu 2002. godine na čelu s istaknutom naivnom umjetnicom Anom Verić.

Likovni krug organizira samostalne izložbe i sudjeluje na gostovanjima izvan Babine Grede.

 

 

Ana Verić, rođena Petričević, od oca Martina i majke Matije (Vuković), 9. ožujka 1928. u Babinoj Gredi.
Ana Verić raritetna izvorna slikarica, autentična etnografkinja i pučka pjesnikinja.
Kao slikarica i prva i vodeća reprezentica slavonskog izvornog – naivnog slikarstva osebujnog stila i pristupa etno-dokumentarnih obilježja. Član je udruženja naivnih umjetnika Hrvatske. Kao žena, u slikarstvu je popularno prepoznata kao prva dama hrvatske naive.
Iako ljubav prema likovnom izrazu njeguje od djetinjstva, slikati intenzivnije počinje 1957. godine nakon velike obiteljske tragedije – gubitka jednogodišnjeg sina Ivana (1949). Kasnije u prometnoj nesreći gubi i supruga Franju. Tako bolom protkana ljubav pokreće dotad zatomljeni neobični slikarski, a i pjesnički talent – životnu misiju autentičnog stvaratelja i čuvara naše kulturne baštine koja mlađim naraštajima u naslijeđe ostavlja puno. Prepoznajmo to!
Od 1961. godine do danas izlagala je samostalno više od 40 puta, a na skupnim izložbama preko 100 puta. Svojim djelovanjem potiče na stvaralački rad mlađe umjetnike te na taj način stvara pretpostavke za moguću buduću prepoznatljivost Babine Grede kao slavonskih «Hlebina»!
Pored slikanja, u svojem originalnom pristupu piše, također inspirirana životom slavonskog zavičaja.

Lakoćom, jednostavnošću i spontanošću izričaja s malo riječi dotiče univerzalne istine i vrijednosti, rezultat čega su dvije knjige poezije i proze originalno ilustrirane.
Kao specifičan autohtoni istraživač i čuvar pučke drevne kulture u zalog nam ostavlja u hrvatskim okvirima značajan likovni opus, koji će biti temelj stalnog postava galerije umjetnina koju utemeljuje.
Značaj ove galerije će zacijelo premašivati lokalne okvire!
Na poslijetku, Ana Verić, dugogodišnjim radom i odricanjem prikuplja, u svojem domu čuva i izlaže zbirku etnografskih predmeta, evidentiranu kao spomenik kulturne baštine, te je i po tome zacijelo autentična galerijsko muzejska djelatnica!

Naša velika, svima nama mlađima « teta Ana» danas jednostavno kaže:
«Kad ne budem među vama,
Gledajte me u slikama
Čitajte me u pjesmama
Kad se duša gore vine
Sačuvajte mi starine.»

Ana Verić je nositelj Odlikovanja Županije vukovarsko-srijemske za životno djelo!

Ivan Petričević, prof.

 

 

 

 

Slikarica Ana Verić neumorno stvara već pola stoljeća! Radovi rađeni u omiljenoj joj tehnici ulja na lesonitu ili lanenom platnu, rjeđe pleksiglasu otkrivaju slikaričine duboke korijene.
Trajno i sudbinski vezana za zemlju odrastanja, svojim stvaralaštvom na gotovo čudesan način dotiče Reljkovićevu, Kozarčevu i suvremenu Slavoniju ! Idealizirana ravnica , šume, pašnjaci, šljivici i vrbe, «ambari» i seoska dvorišta , krušne peći i štagljevi nostalgično u nama bude slike krajolika , starog graditeljstva i šokačkih običaja. Njeno djelo nije samo dokumentarna slika prošlih vremena.

Na složen likovan način na nekim kompozicijama snažno naglašava intiman, gotovo ispovjedan, ponekad liričan, ponekad dramatičan ton. A male zaboravljene stvari postaju lirske minijature u dramatičnom vremenu nestajanja. Didaci, pastiri, ribari, ratari, bekrije, žene kućanice, stari živalj u prigodama rada, sijela, svatova…, a onda starica u molitvi reduciranim i originalnim likovnim jezikom potiču nas na neposrednu radost života ali i duboko promišljanje! Zgusnuti likovni jezik i dramatičnost ublažena je u liričnosti slavonskog krajobraza.

Uvrštena u monografiju «Čudo hrvatske naive» i na najnovijim djelima dokazuje svoju izvornost i iznimnost u okviru slavonske, hrvatske, pa i europske naivne umjetnosti!

Drago Mandekić, prof.

 

 

LEGENDA O POSTANKU
BABINE GREDE
(Ivan Petričević)

Bilo davno u vremena stara – med gredama šume i močvara
Sava voda svud se razljevala – okolinu svoju poplavljala
Ge današnja Babina je Greda – življela je njeka baba Keda
Greda bila poviše zemljište – na njoj Keda imala stanište
Sava voda plavila je polja – za življenje greda je najbolja
Savu vodu splavi prilazili – na babinu gredu dolazili
Dobra baka splave dočikala – s ljubavlju je goste privaćala
Vrime teklo i malo po malo – na grede je naselje postalo
Namnoži se sve više žitelja – na stanova i manji naselja
Vrime teklo i malo po malo – jedinstveno selo zablistalo
Po legende staroj dobi ime – uvik će se ponositi njime
Ge današnja Babina je Greda – življela je njekad baba Keda!

 

 

 

 

KAD NE BUDEM
MEĐU VAMA
(Ana Verić)

Kad ne budem među vama
Tražite me u slikama
Nađite me u pjesmama
Kad se duša gore vine
Sačuvajte mi starine
Kad napustim ovo tilo
Istrošeno ko odilo
Odletiću ne znam kuda
Kad ne budem među vama
Gledajte me u slikama
U pjesmama
Starinama

ŽETELICA

Oj Slavonko žetelice
okreni mi svoje lice
Jutrom rosom umiveno
Podnem suncem opaljeno
Poslenik si od uranka
Žito žanješ do sumraka
Domu ideš pjevajući
a za umor ne hajući.

pjesništvo

HRASTOVINA
(AnaVerić)

Hrastovino srce Slavonije
Ti si naše blago najmilije
Slavonci te i sijeku i sade
I od tebe vrijedne stvari rade
Kuće stare i ambare
I sinije i nogare
Parenice i kačice
Držalice i preslice
I karlice bremenice
Oklagije i čivije
Kolovrate i lopate
Ormare i ladičare
A Slavonac i kad mrije
Svoju želju on ne krije
Hoće škrinju hrastovine
Naše stare djedovine.

SLAVONSKA ŠUMA

Slavonska nam šuma mila
Jer u jesen njena krila
Puna lišća puna mira
Priroda je obdarila
Lišće šušti žir dozrijeva
Pokraj vatre pastir zijeva
Jer za ražnjić dugo drži
Dok slaninu ne isprži.